To leave this site quickly, click the Quick Exit button below. Learn more about Quick Exit button here. If you don’t want your browser history saved, please open incognito browsing mode. Learn more about incognito mode here.  In an emergency, call 000.

Kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran

Saida mak violénsia doméstika no violénsia iha família laran? Kuandu ita hatene kona-ba saida mak violénsia doméstika no violénsia iha família laran, ita iha matenek atu hasoru problema sira-ne’e.

Violénsia domestika no violénsia iha família laran: oinsá atu planu hodi bele hetan seguransa

Violénsia domestika no violénsia iha família laran: oinsá atu planu hodi bele hetan seguransa

1800RESPECT

Violénsia domestika no violénsia iha família laran: oinsá atu planu hodi bele hetan seguransa

Violénsia doméstika no violénsia iha família laran

Violénsia doméstika no violénsia iha família laran nu’udar padraun hahalok abuziva ne'ebé akontese iha relasaun íntima ka relasaun familiár seluk ruma, iha ne'ebé ema ida iha kbiit hodi kontrola ema seluk no halo nia sente ta’uk. Ida-ne’e bolu violénsia doméstika, violénsia iha família laran ka violénsia hasoru parseiru íntimu.

Violénsia hanesan ne’e bele akontese iha relasaun oioin nia laran, porezemplu: entre la’en no feen ka namoradu no namorada; entre ema boot no labarik sira ka ema boot no inan-aman ne’ebé idade ona; ka entre parente sira hanesan tia, tiu no avó sira; ka entre ema ne’ebé hela hamutuk maibé la iha relasaun seksuál ida.

Bele dehan katak violénsia ne’e mak toman atu obriga no kontrola ema seluk. Autór ba violénsia mós bolu nu’udar ‘autór ne’ebé halo violénsia’.

Dala ruma violénsia doméstika ka violénsia iha família laran la para maski relasaun la iha ona, nune’e violénsia ne’e bele mós entre namoradu/kaben uluk nian (ka kaben uluk nian).

Dala ruma autór ba violénsia uza dalan oioin atu obriga no kontrola ema seluk, porezemplu:

  • Asalta, hanesan buti kakorok, baku, dada no ameasa atu hakanek.

  • Violénsia seksuál, hanesan obriga ema atu halo relasaun seksuál ka hahalok seksuál ruma ne'ebé sira lakohi halo.

  • Abuzu emosionál, hanesan tarata, ko’alia aat no la respeita.

  • Haketak ema husi ninia família, kolega ka komunidade, ka uza família ka komunidade atu halo ema ida ta’uk ka moe. Ida-ne’e inklui uza buat ruma hanesan SMS ka Facebook.

  • Nafatin hafuhu ka hakarak hatene ‘buat hotu’ ne’ebé ema seluk halo, inklui hafuhu hodi uza internét, mídia sosiál no GPS.

  • Abuzu psikolójiku, hanesan fó sala ba vítima depois tarata vítima ne’e; hatete ba vítima katak vítima ne’e hanoin demais ka iha moras mentál; nafatin bosok hodi vítima la hatene saida mak realidade; muda sasán, kadeira ka buat seluk tan, maibé dehan katak nia la muda buat ida; no nega katak nia halo sala hodi dehan katak nia nunka tarata ka abuza ema seluk.

  • Abuzu finanseiru (osan nian), hanesan la fó osan atu sosa buat baibain ne’ebé presiza, hanesan hahán; hanetik ema atu labele bá serbisu; hadau osan ne’ebé governu fó atu tau matan ba oan sira; obriga ema atu asina surat legál no finanseiru, maski hodi halo nune’e ema ne’e hetan deve; haka’as ema atu fó osan.

  • Hanetik ema atu labele halo tuir sira rasik nia fiar ka relijiaun, ka obriga sira atu halo tuir ema seluk nia fiar ka relijiaun.

  • Halo violénsia ka ameasa atu halo violénsia ba família ida, inklui labarik sira.

  • Halo violénsia ka ameasa atu halo violénsia ba ema nia animál ida.

  • Abuzu legál, hanesan uza family law system (lei sira-ne’ebé bele ajuda família) hodi halo ta’uk ka hamoe ema seluk, ka hodi halo ema ne’e sente katak nia la iha folin.

Autór ba violénsia (abuzadór) bele koko atu kontrola ema seluk iha dalan oioin ne’ebé úniku ba sira-nia relasaun ida-idak. Iha relasaun balu, abuzadór iha toman atu la fó ai-moruk ruma. Dala ruma, kuandu vítima atu hakotu relasaun, abuzadór koko atu nafatin kontrola vítima hodi hatete katak nia sei oho-an, ka hakanek ninia an rasik. Iha situasaun ne’ebé feto ida iha aleijadu ruma no labele tau matan ba ninia an, se abuzadór iha toman atu deskuida (ka, la tau matan ba) feto ne’e, ida-ne’e dehan katak nia abuza feto ne’e hodi uza sala ninia kbiit. Halo susar ba inan atu tau matan ba labarik, hakalma ka fó susu ba bebé, ida-ne’e mós violénsia doméstika ka violénsia iha família laran.

Baibain feto sira mak hetan violénsia doméstika no violénsia iha família laran

Estatístika kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran hatudu katak baibain mane sira mak halo violénsia hasoru feto sira.

Feto balu hetan risku ne’ebé boot liu kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran. Feto sira-ne’e inklui:

  • Feto sira-ne’ebé isin-rua.

  • Feto sira-ne’ebé soe-malu ka moris ketak husi kaben.

  • Feto sira-ne’ebé iha aleijadu ruma.

  • Feto sira-ne’ebé ema Aboriginal ka Torres Strait Islander.

Informasaun kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran

  • Feto sira-ne’ebé sai vítima baibain hetan asalta husi sira-nia namoradu/kaben agora ka uluk nian.

  • Dala ruma komunidade hanoin katak autór ba violénsia (abuzadór) mak ema baibain ne’ebé di’ak, ka abuzadór hatete sai katak nia mak vítima. Dala barak, ema ne’ebé hela hamutuk ho abuzadór dehan katak nia hanesan ‘laran-makerek’ ka hanesan ‘diabu iha uma/anju iha li’ur.'

  • Dala barak abuzadór nega katak sira abuza ema ka hatete katak sira halo nune’e tan de’it vítima nia hahalok aat. Sira sente katak sira la halo sala ida.

  • Bainhira iha violénsia doméstika ka violénsia iha família laran, ida-ne’e sempre kona labarik, maski karik labarik sira la haree ka la rona violénsia ne’e. Ida-ne’e tanba ema ne’ebé tau matan ba labarik sente ta’uk no lakohi halo problema seluk tan iha família laran. Ba labarik sira ne’ebé hela iha uma ne’ebé mosu violénsia doméstika ka violénsia iha família laran, ida-ne’e lori trauma ba sira.

  • Ema gaylesbiantransgender no intersex (ema omoseksuál, lézbika, transjéneru no intersexo), sira mós bele sai vítima iha relasaun ho abuzadór.

Violénsia oin seluk ne’ebé bele akontese iha uma laran

Violénsia hotu mak la loos. Iha violénsia doméstika no violénsia iha família laran, no iha mós violénsia oin seluk ne’ebé bele akontese iha uma laran. Karik violénsia ne’e la’ós kona-ba toman atu obriga no kontrola ema seluk, maibé violénsia ne’e halo aat ba ema seluk, ba família no ba komunidade.

Violénsia bele akontese iha relasaun hotu. Ida-ne’e inklui feto halo violénsia hasoru mane, ema halo violénsia hasoru ema ne’ebé idade ona ka ema ne’ebé iha aleijadu ruma, no mós joven halo violénsia hasoru inan-aman.

Kuandu iha violénsia iha uma laran ka kuandu ema abuza ema seluk, ne’e dehan katak ema ida hakanek ema seluk, ka halo buat ruma hodi ema seluk sente ta’uk ka sente moe hanesan de’it ho ema ne’ebé hasoru violénsia doméstika ka violénsia iha família laran.

Abuzu ba labarik mós violénsia oin ida, no nunka iha razaun atu halo hahalok ne’e. Se karik Ita mak labarik ida no ema abuza Ita hanesan ne’e, Ita bele kontakta ajénsia Kids Helpline hodi dere ba 1800 55 1800, ka bolu polísia hodi dere 000. Se hasoru perigu dere ba 000 hodi hetan ajuda husi polísia.

Se karik Ita hasoru ona violénsia naran deit iha Ita-nia relasaun ka família laran, informasaun iha sítiu ida-ne’e bele ajuda, no ajénsia balu ne’ebé temi iha sítiu ne’e mós bele ajuda. Ajénsia 1800RESPECT bele fó tulun no fó informasaun ba ema hotu ne’ebé hetan abuzu iha relasaun oioin ka violénsia iha uma. Dere ba 1800 737 732.

 

Se hasoru perigu ruma dere ba 000 atu hetan ajuda husi polísia.

Atu hetan ajénsia emerjénsia hodi uza TTY ka National Relay Service, loke ba sítiu Calls to emergency services

 

Apoia vítima sira

Oinsá mak ha’u bele apoia ema ne’ebé hasoru violénsia doméstika no violénsia iha família laran? Violénsia doméstika no violénsia iha família laran mak akontesimentu ne’ebé kona ema barak – entre kada feto na’in-tolu, ida mak sai vítima ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran. Buat sira tuirmai ne’e mak buat ne’ebé Ita bele halo atu fó tulun ba sira.

Apoia vítima sira

 

Developed with: Domestic Violence Resource Centre Victoria