To leave this site quickly, click the Quick Exit button below. Learn more about Quick Exit button here. If you don’t want your browser history saved, please open incognito browsing mode. Learn more about incognito mode here.  In an emergency, call 000.

Tetun - Saida mak 1800RESPECT?

Ita ema hotu tenkesér halo buat ruma atu responde ba violénsia no abuzu oioin. 1800RESPECT mak ajénsia nasionál ne’ebé ajuda ho problema asalta seksuál, violénsia doméstika no violénsia iha família laran. Ajénsia 1800RESPECT fó tulun ba vítima, no ba vítima nia família no traballadór sira. Ami fó konsellu liuhusi telefone no internét, no ami-nia sítiu internét oferese konsellu, informasaun kona-ba sé mak Ita bele kontakta atu hetan ajuda sira, no informasaun seluk tan. Ita bele hetan ajuda sira-ne’e hotu liuhusi sítiu internét ida-ne’e ka hodi telefone ba númeru 1800 737 732.

Ajénsia 1800RESPECT haka’as an atu apoia ema Austrália sira-nia direitu atu moris iha sosiedade ne’ebé la iha violénsia. Se Ita hasoru ona asalta seksuál ka violénsia doméstika ka violénsia iha família laran, ka se Ita sente iha duni risku kona-ba buat sira-ne’e; se nune’e ami bele fó ajuda ba Ita. Ami mós bele ajuda se Ita apoia vítima ruma ka serbisu iha área ida-ne’e.

Hetan ajuda

Ajénsia 1800RESPECT iha ema ne’ebé fó konsellu liuhusi telefone no internét. Sira bele ajuda Ita ho buat tuirmai ne’e:

  • informasaun no apoiu,

  • ajuda atu kontakta ajénsia seluk,

  • konsellu no tulun kona-ba saida mak Ita bele halo agora, no

  • ajuda atu planu nanis kona-ba hetan seguransa.

Hetan informasaun

Sítiu 1800RESPECT iha informasaun ne’ebé klaru no fasil atu komprende. Informasaun ne’e sei ajuda Ita atu hatene sinál sira kona-ba abuzu oioin no violénsia, planu kona-ba hetan seguransa, no buka-hetan ajénsia sira-ne’ebé bele fó tulun ba ema.

Informasaun no apoiu ba família no kolega sira

Família no kolega sira mós bele uza ajénsia 1800RESPECT. Se karik Ita hanoin barak kona-ba família ida, labarik ida, ka kolega ida, nune’e ajénsia 1800RESPECT bele ajuda. Kuandu ema ida fó sai katak sira hasoru violénsia doméstika ka violénsia iha família laran, ka asalta seksuál, karik Ita sente hakfodak no la hatene atu hatete saida ka halo saida. Ajénsia 1800RESPECT iha informasaun no buat seluk tan ne’ebé família no kolega sira bele uza atu fó ajuda. Família ka kolega ruma bele telefone ba ema ne’ebé fó konsellu atubele ko’alia kona-ba situasaun ne’e, husu pergunta sira, no hetan informasaun seluk tan. Sítiu iha internét iha informasaun kona-ba ajénsia sira ne’ebé fó tulun ba ema ne’ebé hasoru violénsia doméstika ka violénsia iha família laran, ka asalta seksuál, no iha resposta ba pergunta sira-ne’ebé baibain ema husu. Iha mós link ba sítiu sira husi ajénsia sira iha Austrália nia estadu ida-idak. Iha mós informasaun kona-ba oinsá atubele planu kona-ba hetan seguransa. Atu apoia ema seluk, ida-ne’e bele lori estrese ba tempu kleur. Entaun ajénsia 1800RESPECT bele fó apoia ba família, kolega no mós ba vítima sira.

Informasaun no apoiu ba serbisu-na’in no profisionál sira

Iha sítiu internét ne’e iha fatin espesiál ba serbisu-na’in no profisionál sira. Iha informasaun kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran, informasaun kona-ba asalta seksuál, informasaun kona-ba obrigasaun atu fó-hatene autoridade ruma (kesar), no kona-ba trauma ne’ebé Ita bele hetan tanba halo serbisu hanesan ne’e.

Austrália nia estadu no teritóriu balu fó obrigasaun ba ema atu kesar kona-ba violénsia doméstika ka violénsia iha família laran. Estadu no territóriu hotu fó obrigasaun atu kesar kona-ba asalta seksuál, abuzu fíziku ka deskuida família (la tau matan ba família). Sítiu ne’e iha informasaun ne’ebé ajuda serbisu-na’in sira atu hatene bainhira mak sira tenke kontakta polísia no/ka ajénsia protesaun ba labarik nian.

Hodi ajuda ema seluk bele halo Ita sente di’ak, maibé serbisu ne’e la fasil. Ita tenke nafatin hatudu laran-di’ak no laran-sadi’a. Serbisu-na’in no ema profisionál sira-ne’ebé sempre ajuda ema ne’ebé hasoru trauma, dala ruma sira mós sente laran-tun no estrese tanba serbisu ne’e. Serbisu-na’in sira mós bele kontakta ajénsia 1800RESPECT atu hetan apoiu no konsellu.

Oinsá atu kontakta 1800RESPECT

Ita bele kontakta 1800RESPECT liuhusi dalan oioin. Ita bele dere ba 1800 737 732 (iha mós ema ne’ebé halo durubasa). Uza sítiu National Relay Service hodi hetan ajénsia balu seluk tan. Karik Ita sente katak seguru liu atu uza internét atu hetan konsellu. Ita bele asesu ba konsellu sira liuhusi internét iha 1800RESPECT nia pájina inisiál (homepage). Konsellu ne’ebé Ita hetan liuhusi internét mak konsellu direita husi ema seluk. Ema ne’ebé fó konsellu sei ko’alia hamutuk ho Ita-Boot hodi hakerek iha internét. Hodi uza sítiu 1800RESPECT iha internét, Ita tenke hamate ‘popup-blocking’ iha Ita-nia web browser. Ita presiza uza internét ne’ebé funsiona.

Se Ita-Boot gosta liu ko’alia hamutuk ho ema ka ko’alia liuhusi telefone, bele mós arranja ida-ne’e liuhusi sítiu internét ne’e.

Atu hetan sítiu internét ne’e loke 1800RESPECT

  

Se hasoru perigu ruma dere ba 000 atu hetan ajuda husi polísia.

Atu hetan ajénsia emerjénsia hodi uza TTY ka National Relay Service, loke ba sítiu Calls to emergency services

 

Uza Konsellu liuhusi telefone hamutuk ho durubasa husi TIS

Ajénsia Tradutór no Durubasa (TIS) mós serbisu oras hotu, loron hotu. Ema hotu ne’ebé hakarak kontakta ajénsia 1800RESPECT bele uza durubasa husi TIS, no ema ne’e la presiza selu. Atu halo nune’e: Bolu ajénsia 1800RESPECT hodi dere ba 1800 737 732 no husu atu iha durubasa. Ema ne’ebé fó konsellu sei arranja, ka Bolu TIS hodi dere ba 131 450 no husu sira atu kontakta ajénsia 1800RESPECT

TIS

 

Kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran

Saida mak violénsia doméstika no violénsia iha família laran? Kuandu ita hatene kona-ba saida mak violénsia doméstika no violénsia iha família laran, ita iha matenek atu hasoru problema sira-ne’e.

Kona-ba violénsia doméstika no violénsia iha família laran

 

Developed with: Ethnic Child Care, Family and Community Services Co-operative